Poljska 2015.

Iskustvo sa studentske razmjene u Poljskoj – 2015.

Gotovo svaki student koji odabere Poljsku kao destinaciju svoje razmjene čini to iz nekoliko razloga. Prvo, poznato je da su razmjene u Poljskoj jako dobro orgnizirane te da imaju bogati društveni program, drugo, život ondje je nešto jeftiniji nego kod nas i treće, u Poljskoj ima mnogo turistima zanimljivih gradova kao što su Krakow, Varšava, Gdansk, Wroclaw i mnogi drugi. Odabravši Poljsku, Josip i ja smo se nadali da će nam biti dodijeljen neki od tih gradova, međutim, nismo bili te sreće. Umjesto toga, dobili smo Katowice, grad koji smo do tada povezivali samo s rudnicima i teškom industrijom, te smo tada čak razmišljali i o odustajanju od razmjene. Ipak, nismo odustali, te se to pokazalo vrlo dobrom odlukom.
Od samog početka smo mogli vidjeti kako Poljaci izuzetno ozbiljno shvaćaju razmjene. Bili smo pozvani u nekoliko Facebook grupa gdje smo redovno dobivali obavijesti o našim obavezama, ali smo mogli pročitati iskustva studenata od predhodnih godina te vidjeti okviran plan društvenog progama. Na postavljena pitanja bi dobili odgovor u roku od 24 sata. No, tek kad smo došli tamo smo shvatili koliko se naši domaćini trude da budemo zadovoljni. Svaki je dan u popodnevnim satima za nas bilo nešto organizirano, od posjeta Auschwitzu, obližnjim dvorcima, rudnicima, pivovarama, parkovima do zajedničkog druženja uz pivu na poznatoj Mariacka ulici. No glavni dio društvenog programa bili su izleti vikendima. Posjetili smo Visoke Tatre s poznatm turističkim odredištem Zakopane, drugi vikend smo bili u Gdansku, prekrasnom lučkom gradu na obali Baltičkog mora, a treći vikend u još ljepšem Krakowu. Osim putovanja u okviru NICE-projecta, za nas su bile organizirane i dvije radionice u okviru MedEX programa: radionica kirurškog šivanja te radionica medicinskih simulacija gdje smo imali prilike vidjeti jedan od najbolje opremljenih centara za simulacije u Europi. Obje radionice su bile vrlo zanimljive i korisne. Za razliku od toga, smještaj nije bio tako impresivan. Studentski domovi su bili relativno stari, bez wi-fi-a te je do centra grada trebalo 30 minuta autobusom. Bolnica u kojoj sam ja bila na praksi iz opće interne medicine također je podsjećala na one u Hrvatskoj: bila je stara, bez impresivne moderne opreme, ali su doktori bili izuzetno simpatični i svi su govorili Engleski. Ipak, u bolnici se nismo zadržavali više od nekoliko sati na dan. Josip je na odjelu kardiologije ipak vidio određene dijagnostičke i terapijske postupke s kojima se do tada nije imao prilike susresti, pa je bio zadovoljan i s tim aspektom razmjene.
Sve u svemu, oboje smo vrlo zadovoljni s mjesecom provedenim u Katowicama te bi svima preporučili da odu tamo na razmjenu zbog izuzetnog društvenog programa i jako dobre organizacije. Ipak, najljepši dio svake razmjene su ljudi koje upoznamo i prijateljstva koja steknemo. Nas je bilo ukupno tridesetak i činili smo jednu šaroliku, ali složnu družbu i to je ono što daje puni smisao svakoj studentskoj razmjeni.

Matea Tomasić i Josip AničićMedicinski fakultet u Rijeci

Ostavite komentar

Vaše ime: (required)

e-mail: (required)

Poruka: (obavezno)

Pošalji komentar
css.php